Читај ми!

Небеска легенда одлази у историју – последњи боинг 747 напустио фабрику

После више од пола века производње, последњи „Боингов“ авион типа 747, чувени кит, изашао је из фабрике у држави Вашингтон.

Када је први пут произведен 1969. године, био је највећи комерцијални авион на свету и први са два пролаза између седишта. И даље је већи од већине других авиона.

Дизајн авиона је такав да укључује други ниво који се протеже од кокпита преко предње трећине авиона. Због тога летелица има грбу која је авион одмах учинила препознатљивим и инспирисала надимак – кит.

Више од 50.000 запослених у „Боингу“ радило је 16 месеци да би први 747 био произведен. Компанија је од тада направила још 1.573 комада.

Међутим, током протекле две деценије, „Боинг“ и његов европски ривал „Ербас“ постепено су се окретали ефикаснијим и профитабилнијим авионима – широкотрупним авионима са два мотора уместо четири колико их је на моделу 747.

„Делта“ је била последња америчка авио-компанија која је користила 747 за комерцијалне путничке летове, што се завршило 2017. године. Неки међународни превозници ипак настављају да користе боинг 747, а међу њима је немачка авио-компанија „Луфтханза“.

„Боинг" је у мају најавио да ће своје седиште из Чикага преселити у Арлингтон у Вирџинији.

Селидба у Вашингтон, то јест Округ Колумбију пружа могућност руководиоцима компаније да буду ближе кључним званичницима владе САД и Савезне управе за цивилно ваздухопловство (ФАА), која издаје сертификате за путничке и теретне авионе.

Однос „Боинга“ са ФАА био је затегнут након несрећа са смртним исходом 2018. и 2019. године  „Боинговог“ најпродаванијег модела авиона, 737 Max.

Управи је требало скоро две године да одобри промене дизајна и дозволи да се тај модел авиона врати у саобраћај.

број коментара 7 Пошаљи коментар
(понедељак, 12. дец 2022, 10:42) - anonymous [нерегистровани]

Re: Re: Odlazak najboljeg

Ovde neko apsolutno nije procitao opasku o Parizu.
Ja govorim o borbi koju je medjunarodna avio-industrijska mafija sprovela uspesno protiv zeleznickog saobracaja u Evropi 1990-ih godina, kada je ukinuta masa dugih medjunarodnih zeleznickih linija u korist avio-linija. Iako su zeleznicke linije bile rentabilnije i ekonomicnije, a na daljine do 500 kilometara cak i brze (ako uzmete u obzir da vas voz vozi diretno iz centra grada u centar grada). Razlog ovome nije bio nikakav "napredak" vec finansijski interes velikih investitora, koji su svoj novac ulozili u avio-industriju i morali da ga po svaku cenu umnoze. A posto je avionski saobracaj definitvno manje ekonomican i rentabilan, podmetnuli su nam usporene avionske linije i nekomforne kokpite. Sedamdesetih godina ste mogli da birate, imate li novcanik dovoljno dubok da sednete u dzambo-dzet, gde vas ceka sav komfor koji ste platili, ili vam novcanik dozvoljava samo putovanje vozom. Danas izbora nema, ali ne zato sto tehnicki ne moze da ga bude, vec zato sto nam je silom oduzet. Na drugom kraju sveta (Kina), gde postoji sistemsko planiranje umesto stihijske pohlepe, izbor postoji, jer je paralelni razvoj vazdusnog i zeleznickog saobracaja bio sistemski izbor odgovornih rukovodilaca.
Ne znam otkuda filozofija o "direktnoj avionskoj liniji za Pariz", bila je pomenuta direktna zeleznicka linija Beograd-Pariz, koja je 1970-ih zaista postojala i prevozila hiljade ljudi. Bilo je i drugih korisnih linija, na primer voz Stokholm-Atina, koji je pisac ovih redova cesto koristio na segmentu Beograd-Stalac.

(понедељак, 12. дец 2022, 06:48) - anonymousТО3А [нерегистровани]

ТО ЈЕ ДРУГИ ОСЕЋАЈ...

Мој први лет у Џ-џету, 8. феб. 85, АМС-ЈФК, са КЛМ-ом, осећај конфора и безбедности, али све моје мисли су се сводиле на службеника на уласку у САД: шта ако ме пита ово, оно и тако пролете тих 6-7 сати као кад смрдибуба удари у шофер шајбну! Тај месец сам летео у још 3 Џамбо џета, а касније не знам више ни сам колико пута! Ипак трешњу на шлаг ставио је А-бус 380, са тачке гледишта путника, нема бољег!

(субота, 10. дец 2022, 09:57) - anonymous [нерегистровани]

@Odlazak najboljeg

Jesi li ikad letio u njemu? Radoznao, pa samo pitam.

(четвртак, 08. дец 2022, 22:48) - Mare [нерегистровани]

Jambo jet

Kad je tadašnji predsednik SAD-a pitao glavnog inženjera "kako ste znali da će da poleti"...misleći na jambo jet....ovaj mu je odgovorio "nisam znao":)
Kraljica neba ....vozio sam se njime par puta....mozda nije najekonomičniji avion na svetu, al je zato najlepši....i dan danas.

(четвртак, 08. дец 2022, 20:08) - anonymous [нерегистровани]

Re: Odlazak najboljeg

Da li je 747 po bilo čemu bio najbolji prilično je subjektivna stvar. Ostale tvrdnje nisu. Avioni danas lete sporije (i na većim visinama) najviše zbog uštede goriva. Do tog preokreta došlo je upravo sredinom 70ih, kada je završena era isporučivanja ogromnih količina nafte po bagatelnim cenama. I automobili se danas mahom voze sporije, imaju ugrađena ograničenja brzine, pa se ipak ne može reći da predstavljaju korak unazad.

Direktni letovi postoje i danas, prema procenjenim potrebama. U komunizmu smo imali neporedivo viši stepen privrednog razvoga, industrijske aktivnosti i standard. Putovalo se po najvećim metropolama. Danas više nije tako. Većina nema para, a oni koji ih imaju često ne smeju da pređu granicu. Takođe, ni sam Pariz odavno nije što je nekada bio, a direktne letove su održavali i naša i francuska strana. Dakle, mora da postoji obostrani interes ili potreba. Da, čudno je to, kompanije žele da zarađuju novac. Zbog toga je danas model takav da se na lokalnom tržištu održavaju letovi malim avionima koji su u svakom smislu jeftini. Nije to samo kod nas i nije samo u avio-saobraćaju. Ni autoputevi nemaju petlje u svakom selu, brzi vozovi nikada neće stajati u Kneževcu, a ni hipermarkete nijedan lanac neće graditi na svakih 100 metara.

Za većinu je takav model bolji i očigledno je da većina Srba nema potrebu da putuje u Pariz. Problem je što se isti princip, ipak, ne primenjuje svuda, pa tako svaka uličica preseca jedan Bulevar revolucije u Beogradu umesto da skretanje iz malih ulica bude dozvoljeno samo udesno. Valjda ćemo naučiti jednog dana, barem gledajući druge. Zašto da i mi ne budemo bogat narod, pa makar nemali direktan let za Pariz?

(четвртак, 08. дец 2022, 13:39) - anonymous [нерегистровани]

Odlazak najboljeg

Kraj sezdesetih i pocetak sedamdesetih godina XX veka bio je vrhunac razvoja putnickih aviona-dugoprugasa. Tadasnji su avioni bili brzi i komforniji od danasnjih, a 747 je pretstavljao vrhunac razvoja. U medjuvremenu akcenat je stavljen na snizavanje cene avionske karte, uz pomoc institucija drzave zarad ubijanja zeleznickog saobracaja (koji je takodje u to vreme bio na svom vrhincu razvoja). Zato danas letimo sporijim avionima i dizemo se iz pretesnih sedista da bi kroz preuski prolaz jedva stigli do WC-a u kome ne mozemo glavu da drzimo uspravno. A u Pariz drugacije ne mozemo, jer treba promeniti 6 lokalnih vozova da bi se tamo stiglo, dok je pre 50 godina vozio jedan direktno. U medijima se to danas zove NAPREDAK, a kad sam ja bio dete zvalo se POHLEPA.

(четвртак, 08. дец 2022, 12:51) - anonymous [нерегистровани]

Vremena

Pa otisao je puneziju i to je nornalno