Enciklopedija za radoznale: Pećina u Brežđu i druge priče

Šalitrena pećina, poznata u literaturi i kao Velika Ribnička pećina, smeštena je u klisuri reke Ribnice, u selu Brežđe, oko šest kilometara udaljenom od Mionice.

Otkrivena je tokom rekognosciranja doline reke Ribnice koje je, krajem sedamdesetih godina prošlog veka, obavila grupa mladih istraživača iz Valjeva.

Na osnovu dosadašnjih saznanja može se reći da Šalitrena pećina predstavlja najbogatije i najznačajnije paleolitsko nalazište u Srbiji, jedino gravetijensko nalazište na prostoru zapadnog Balkana, a svakako jedno od najbogatijih i najznačajnijih gornjopaleolitskih nalazišta u jugoistočnoj Evropi.

Novopazarska banja

Termomineralne izvore Novopazarske banje prvi su kaptirali Rimljani. Tokom srednjeg veka to je značajno srpsko lečilište, jer se u neposrednoj blizini nalaze istorijski važni objekti: Petrova crkva, manastir Sopoćani, kao i grad Ras, prva srpska prestonica iz doba Nemanjića. Za vreme Turaka dobija naziv Ilidža. Na ostacima rimskog kupatila Turci su sagradili dva kupatila amama, od kojih je jedan sačuvan i još uvek služi gostima.

Bačka tvrđava

Tvrđava u Baču predstavlja najznačajnije i najbolje očuvano srednjovekovno utvrđenje na području Vojvodine. Prvi pomen imena i događaja koji se uslovno mogu povezati sa ovim naseljem potiče iz vremena cara Justinijana. Bač se pominje u noveli iz 535. godine, u kontekstu stvaranja nove vizantijske arhiepiskopije i priključenja dela provincije Justinijane Sekunde "quae in Bacensi est civitate".

Zgrada muzeja u Zaječaru

Muzej u Zaječaru spada među najznačajnije kulturne ustanove Timočke krajine. Slavu duguje ponajviše nalazima iz Gamzigrada koji se ovde čuvaju. Među izuzetno vrednim eksponatima ističu se: glava cara Galerija - njegov jedini portret, izrađena od dragocenog crvenog porfira, mozaici sa predstavom Dionisa i lavirinta, kao i natpis sa imenom palate. Zgrada u kojoj se muzej nalazi sagrađena je 1927. godine, za potrebe Vojne ustanove za projektovanje puteva.

Snimatelj: Periša Đinđić

Stručni saradnik: Milutin Dedić

Autor: Miodrag Zupanc

broj komentara 0 pošalji komentar