Čitaj mi!

Kako je Tik-tok, jedna naizgled bezazlena aplikacija, dospela u žižu špijunske afere

Sjedinjene Američke Države, Kanada i Evropska komisija zabranile su upotrebu kineske aplikacije Tik-tok na službenim telefonima, zbog zabrinutosti za bezbednost podataka. Da li ovakve i slične aplikacije mogu da budu zloupotrebljene radi špijunaže i prikupljanja podataka, za RTS objašnjava prof. dr Goran Kunjadić, stručnjak za sajber bezbednost.

Američki predsednik Džozef Bajden je dao rok vladinim agencijama od 30 dana da obrišu kinesku aplikaciju Tik-tok sa svih federalnih uređaja i sistema.

Evropska komisija je donela odluku da do 15. marta svi njeni službenici moraju da izbrišu ovu aplikaciju. Zabrana korišćenja aplikacije u vlasništvu kineske kompanije „Bajt dens“ (ByteDance) na službenim telefonima zaposlenih u državnim institucijama na teritoriji Kanade već je stupila na snagu.

Aplikacija Tik-tok je nastala u Kini pre nekih šest godina i do sada ima preko dve milijarde korisnika, napominje prof. dr Goran Kunjadić.

„Koriste ga uglavnom mlađi od 20 godina tako da njihovi podaci jesu zanimljivi, ali ne toliko da bi ih neko prikupljao. Naravno, prikupljanje podataka je generalni stav društvenih mreža. Ono što je zanimljivo je da vi putem društvenih mreža, pa i Tik-toka, možete uticati na ljude i njihovo mišljenje. Samim tim, kada su korisnici mlađi, to je onda mnogo lakše“, napominje profesor.

Informaciona suverenost

Informaciona suverenost je isto što i teritorijalna i bezbednosna suverenost. Informaciono ratovanje je jedan od modaliteta kako se ratuje, napominje sagovornik Lazara Janovića.

„Suverenost znači da na teritoriji svoje države imamo suvereno pravo da informišemo svoje građane u skladu sa interesima države. Međutim, tu se malo brišu granice jer društvene mreže nisu ograničene na teritoriju jedne države. Tik-tok je instaliran širom sveta na različitim uređajima, ali zanimljivo je da se on ne koristi u Kini. Proteran je iz Kine. U Kini postoji posebna aplikacija koja menja Tik-tok tako da radi pod izmenjenim uslovima i povećanim nadzorom“, napominje Kunjadić.

Kakav je pristup samim podacima korisnika aplikacije Tik-tok teško je reći, ali ono što je bitno su algoritmi koji upravljaju mrežom jer oni defakto mogu da plasiraju određene informacije, odnosno da ih podižu na viši nivo, a druge vrste informacija da spuštaju na niži nivo, to jest manju vidljivost, objašnjava profesor.

Možda se može dogoditi da se ova zabrana proširi na sve korisnike aplikacije u pomenutim državama, mada nije sigurno da li je to u skladu sa zakonom.

„Setimo se samo primera iz 2010. i 'Kembridž analitiksa', firme iz Velike Britanije koja je radila ispitivanje na Fejsbuku, prosto da ilustrujemo koliko je bitan taj pristup društvenim mrežama. Uradili su istraživanje u kome su dokazali da posle 50 klikova mogu da znaju više o vama nego vaše komšije, nakon sto, više nego porodica i nakon 500 više nego što vi sami znate. Znači profilišu vas potpuno, tako i Tik-tok, samo što za njega još nije objavljeno da je to rađeno. Da li je rađeno, možemo samo da pretpostavljamo", zaključuje prof. dr Goran Kunjadić.