Čitaj mi!

Istanbul, grad na dva kontinenta sa bezbroj „čuda“ u sebi

Već hiljadu i po godina, čudo graditeljstva Aja Sofija odoleva i zemljotresima. Preživela je više od dvesta razornih, samo tri puta je imala oštećenja. Stručnjaci kažu da je tajna u materijalima i veštini neimara. Malteru sa lomljenim ugljem, laganoj cigli sa Rodosa, žutom kamenu iz Sirije i zelenom tesalskom mermeru.

Čitavih devet vekova Aja Sofija je bila hrišćanska bogomolja, u vreme Vizantije pravoslavna crkva i sedište vaseljenskog patrijarha. Nakon turskog osvajanja Carigrada, narednih pet vekova bila je džamija, sve dok u prvoj polovini 20. veka na predlog velikog reformatora turske države Kemala Ataturka nije pretvorena u muzej obe religije i kulture. Trajalo je to sve do pre dve godine, kada je aktuelna turska vlast odlučila da Aja Sofija ponovo bude džamija.

Mimo verskih obreda turisti i dalje mogu u nju. Izuzetno je posećena, ali su freske i mermerni podovi prekriveni tepisima i platnom. Lepota mozaika na ulaznim vratima, na kome su predstavljeni carevi Justinijan i Konstantin i detalj poda, uvek su vidljivi.

Građena da joj parira lepotom, preko puta je Plava džamija, zbog restauriranja trenutno zatvorena kao i sultanska palata Topkapi.

Arheološki muzej sa više od milion eksponata, nezaobilazno je mesto za svakog turistu. Osnovan u 19. veku, muzej nudi dokaze o svim erama civilizacije.

„Najveći deo bogate kolekcije potiče iz starog rimskog doba. To što je osnovan pored Topkapi palate govori o značaju koji je muzej imao za otomansku imperiju. Ovde su eksponati prikupljeni sa čitave teritorije otomanskog carstva“, kaže Osman Ozmen iz Agencije za promociju i razvoj turizma Turske.

Novi dragulj Istanbula je, sada najveća, Biblioteka Rami. Prostire se na više od 50.000 kvadratnih metara, restaurirane, dva i po veka stare, otomanske kasarne.

„Ova biblioteka je otvorena za sve posetioce 24 časa. Posećuje je oko 4.400 ljudi dnevno i veoma smo srećni zbog toga. Imamo posebne eksponate kao što je Ataturkova biblioteka, odeljak sa starim rukopisima i ličnom kolekcijom knjiga sultana Mehmeta Drugog Osvajača“, objašnjava glavni koordinator Biblioteke Rami u Istanbulu Osman Zorlu.

Uz muzeje novijeg datuma koji nude domaće i gostujuće postavke iz sveta, poput Muzeja Pera ili filmskog u bioskopu Atlas, istanbulska razglednica je šarenija.

Ako se izuzmu saobraćajne gužve, puls grada od 16 miliona stanovnika, a radnim danom i kojim milionom više, najjače se oseća u Istiklal ulici koja vodi do centralnog trga Taksim. Doživljaj je potpun uz šarm lokalnih pijaca i pogled sa Galata kule.

Procena je da je ovih dana, iz razumljivih razloga, u Turskoj manje turista nego inače. Zaposleni u turizmu čine sve da u novu sezonu uđu punim kapacitetom. Što se Istanbula tiče, u njemu turistička sezona traje 365 dana godišnje.

Možda i zbog jedinstvenog pogleda na Bosfor, sedam brežuljaka, dva kontinenta, a jedan grad.