četvrtak, 13. nov 2008, 09:36 -> 21:00
Kulturološka misija Televizije
Šezdesetih godina prošlog veka jedina televizija u Srbiji držala je porodice na okupu. Prve televizijske serije Radivoja Lole Đukića praznile su gradske ulice i imale veću gledanost od svih Dnevnika zajedno.
Serija "Grlom u jagode" ostala je zapamćena kao jedan od najoriginalnijih i najuspešnijih poduhvata "beogradske škole humora" na malom ekranu, a TV drama Milana Nikolića i Soje Jovanovića "Izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo" proglašena je najboljom TV dramom po izboru gledalaca povodom obeležavanja 35 godina TV drame.
Bili su to prvi koraci razvoja toliko puta hvaljene i osporavane "beogradske humorističke škole", koja je postala znak prepoznavanja beogradskog televizijskog programa.
Izuzetnu gledanost beležili su atraktivni kolažni, kabaretski, muzičko-zabavni i kontakt programi: "Maksimetar", "Obraz uz obraz", "Nedeljno popodne", "Sedam plus sedam".
Televizija Beograd je pružala neposrednu pomoć nacionalnoj kinematografiji u usponu i, najčešće, od snimljenog filmskog materijala realizovala istoimene serije: "Petrijin venac", "Braća po materi", "Vreme čuda", "Seobe", "Podzemlje".
Od 1961. godine počinje realizacija prvih emisija obrazovnog i naučnog karaktera, a posebni Obrazovno-naučni program, osnovan je 1964. godine.
Formiraju se i osnovne redakcije: školska, opšteobrazovna, naučna i ekološka.
Od početka rada program je ostao dosledan svojoj osnovnoj misiji obrazovanja najšireg auditorijuma.
Generacije su odrastale na serijama za decu koje su bile istovremeno i zabavne i obrazovne: od prvih, "Na slovo na slovo", "Hajde da rastemo", "Neven", do serija namenjenih omladini "Ime i prezime" iz 1965. godine, "Sivi dom" i "Zaboravljeni" iz osamdesetih.
Pojava novog medija u Srbiji rezultirala je plodnom saradnjom, koja je pod okriljem Televizije okupila vrhunske umetnike, književnike, slikare, kompozitore, dramske pisce, reditelje i glumce.
Školski i naučni program su po pravilu pisali ili nadgledali članovi SANU.
U svojoj najranijoj fazi, rok muzika, video art i drugi avangardni umetnički pokreti bili su sasvim ravnopravno zastupljeni na državnoj Televiziji.
Otvorenost prema svetu ogledala se u redovnom emitovanju najkvalitetnijeg, ali i najskupljeg stranog programa.
I dok su se naši profesionalci dokazivali po svetu i bili članovi i predsednici evropskih TV žirija, mnogobrojne nagrade koje su dolazile sa različitih festivala, potvrđivale su programski kvalitet Televizije Beograd.
komentari