Čitaj mi!

Novi Sad: Zašto nema spomenika znamenitim ženama u srpskom društvu

Vojvođanke su među prvim Evropljankama koje su, pre više od veka, ostvarile pravo glasa i učešća u političkom životu na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu, kada je doneta odluka da se Vojvodina prisajedini Kraljevini Srbiji. O važnosti ovog trenutka govore muzej i spomenici znamenitim poslanicima, ali nažalost nijedan još nije podignut u čast ovim ženama.

Milica Tomić, Mara Malagurski, Anastasija Manojlović, Marija Jovanović, Olga Stanković, Katica Rajčić i Manda Sudarević, imena su heroina zbog kojih 25. novembar 1918. godine možemo posmatrati i kao nacionalni praznik žena, koji je, bar u tom trenutku, bio incidentan po Evropu.

"Incidentan zato što su na jugoistoku Balkanskog poluostvra, žene na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu, koje su politički delovale i ravnopravno sa muškarcima učestvovale u političkim odlukama. To pravo većini žena, u većini država u Evropi, bilo je uskraćeno", objašnjava Zoran Veljanović, istoričar, kustos Muzeja prisajedinjenja 1918. koji na pitanje imamo li danas spomenike koji govore zapravo o značaju tih žena, odgovara: "Nažalost, spomen-obeležja ovim hrabrim, nadasve hrabrim ženama, još nemamo, što ne znači da neće biti."

Jedina poslanica iz Novog Sada bila je Milica Tomić, koja je političkim i novinarskim radom, osnivanjem i organizacijom različitih ženskih udruženja, život posvetila ženskoj emancipaciji, pa je možda danas i najbolje ogledalo znamenite žene u srpskom društvu.

Milica Tomić živela je u kući u Dunavskoj ulici. Osim nje, na adresi Dunavska 14 stanovala su još dva velikana – otac Svetozar Miletić i suprug Jaša Tomić. Spomen-ploča u njenu čast postavljena je poslednja, tek stotinu godina nakon održavanja Velike skupštine.

Između spomenika ocu na centralnom trgu i spomenika mužu na početku Dunavske ulice, nije bilo prostora ili volje za Miličin beleg. Njenu sudbinu dele i mnoge druge znamenite Novosađanke, a na problem nejednakog tretmana, poslednjih godina ukazuju i mladi iz organizacije "Irida".

"Iza nas se nalazi zgrada Gradske biblioteke, koja je inače bila rodna kuća Savke Subotić, na primer tu takođe nemamo obeležije, koje govori u prilog tome da je ona tu uopšte živela", kaže Slavica Trifunović iz organizacije "Irida".

"Tako smo napravili aplikaciju putevima žena koja je besplatna za preuzimanje na android i IOS uređajima i preko kojih korisnici mogu da istraže dvadeset žena, ne samo u Novom Sadu, ne samo u Vojvodini već i širom Evrope", navodi Velimir Miloš iz organizacije "Irida".

Kako bi ostale inspiracija, njihovo udruženje pokrenulo je inicijativu da se obeleže i drugi objekti koji govore o životu znamenitih žena, a organizavali su i više turističkih tura, kako bi mlade upoznali sa svojim slavnim sugrađankama.